Deo zbornika Učimo blockchain
Kriptovalute
Kriptovalute (eng. cryptocurrency) su digitalne valute koje funkcioniraju na temelju na kriptografskih algoritama. Nije ih moguće duplicirati ni svojevoljno proizvesti.
Glavna karakteristika kriptovaluta je da ne postoji središnja institucija poput banke koja njome upravlja, već se koristi blockchain tehnologija kako bi se postigao potpuno decentralizirani sustav. Nove jedinice kriptovalute proizvode se rudarenjem, kao nagrada za novokreirani blok. Korisnici mogu doći u posjed kriptovalute kupovinom određene svote kriptovalute, prodajom dobara ili usluga.
Budući da kriptovalute pružaju relativnu anonimnost svojim korisnicima, često ih se povezuje s ilegalnim aktivnostima kao što su trgovanje oružjem, ljudima ili narkoticima.
Bitcoin
Bitcoin je prva kriptovaluta u povijesti. Predstavljen je 2008. godine člankom pod imenom ”Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System”, pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Kao što smo već spomenuli, u prosjeku svakih 10 minuta se generira novi blok na Bitcoin blockchainu, to je i prosječno vrijeme za potvrdu transakcije. Nakon generiranja novog bloka rudar dobiva nagradu koja trenutno iznosi 12.5 BTC-a (BTC je skraćenica za jedinicu kriptovalute Bitcoin) kao i naknade za transakcije koje su zapisane u novi blok uplaćene od strane korisnika. Rudarenje je jedini način na koji se izdaju novi BTC-ovi. Definiran je i maksimalan broj jedinica Bitcoin kriptovalute, koji je 21 milijun. U tome vidimo još jednu razliku u odnosu na klasične valute, koje centralne banke mogu izdavati po potrebi i procjeni.
Budući da je Bitcoin algoritam objavljen kao Open Source kod (svatko ga može preuzeti i modificirati), mnoge nove kriptovalute su stvorene na taj način. Kako bi se razlikovale od Bitcoina i poboljšale njegova svojstva, nove valute obično mijenjaju neke od karakteristika Bitcoin sustava kao što su: maksimalna količina valute, nagrada po bloku, vrijeme potvrde transakcije, naknada za transakcije itd. Slijedi kratak pregled nekih od ostalih popularnih kriptovaluta.
Litecoin
Nastao je 2011. godine i druga je najpopularnija kriptovaluta nakon Bitcoina. Umjesto SHA-256 funkcije u proof-of-work algoritmu Litecoin koristi skripte. Skripta je također kriptografska funkcija, ali znatno jednostavnija od SHA-256. Zato je rudarenje temeljeno na skriptama brže i jednostavnije ali s druge strane takav sustav je više osjetljiv na sigurnosna pitanja. U Litecoin sustavu dodavanje novog bloka u blockchain odvija se u prosjeku svaki 2,5 minuta, pa se tako proizvodi i više jedinica novca i ukupna definirana količina novca koja će biti izdana je 84 milijuna.
Bytecoin
Nastao je 2012. godine i spada u skupinu anonimnih kriptovaluta. Najpoznatija kriptovaluta Bitcoin kritizirana zbog toga što korisnici ne mogu ostati potpuno anonimni pri korištenju, već se pomoću big-data analiza može predvidjeti ponašanje korisnika. Partneri novčanici u Bitcoin sustavu sadrže adresu korisnika u obliku javnog i tajnog ključa. Kada korisnik obavlja neku transakciju ona sadrži njegov javni ključ, kažemo da je korisnik potpisao transakciju. Bytecoin uvodi inovaciju koja se zove potpisivanje iz prstena. Za svaku transakciju u Bytecoin mreži definira se grupa korisnika, svaki sa svojim javnim i tajnim ključem. Transakcija sadrži javni ključ neke od osoba iz grupe, ali ostatku sustava je nemoguće odrediti koja je to osoba.
Razmak između dva generiranja u bloka u sustavu iznosi dvije minute, a ukupna količina izdanih jedinica kriptovalute je ograničena sa 184 bilijuna.
Freicoin
Freicoin kriptovaluta je uvedena 2012. godini. Koristi jednaki proof-of-work algoritam poput Bitcoina i ima definirano vrijeme uključenja novog bloka svakih 10 minuta. To je primjer kriptovalute koja je prva uvela negativnu kamatnu stopu na pohranjivanje vrijednosti. Od vrijednost pohranjene u Freicoin-ovima oduzima se 4.5% kamata kako bi se potaknula potrošnja i smanjila štednja odnosno gomilanja novca. Freicon kao valuta nije zaživjela, ali je zanimljiv primjer kako se pomoću kriptovaluta mogu provoditi različite monetarne politike.
Peercoin
Peercoin je nastao 2012. godine i prva je kriptovaluta kod koje se koristi proof-of-stake algoritam za postizanje konsenzusa. Uz proof-of-stake koristi se i proof-of-work algoritam. Peercoin nema definiranu gornju granicu za maksimalnu količinu izdane valute, ostale karakteristike su slične Bitcoinu.
Primecoin
Primecoin je nastao 2013. godine i spada u novu generaciju kriptovaluta čiji tvorci smatraju proof-of-work algoritam za postizanje konsenzusa beskorisnim. Takvi sustavi pokušavaju iskoristiti računalnu snagu koja se troši pri kreiranju novog bloka na rješavanje nekog drugog korisnog problema. Uz traženja zadovoljavajućeg hash-a, čvorovi rudari u Primecoin sustavu grade lanac prostih brojeva. Takvim načinom rada rudari otkrivaju i izračunavaju sve veće i veće proste brojeve, koji se mogu koristiti u drugim znanstvenim disciplinama. Svaki blok u Primecoin blockchainu ima zapisan i otkriveni prosti broj, tako se paralelno održavaju zapis transakcija i zapis znanstvenih podataka na istom blockchainu.
Generiranje novog bloka u slučaju ove kriptovalute traje otprilike 1 minutu i ne postoji gornja ograda za broj jedinica kriptovalute koji će u budućnosti biti izdan.
Izvor: Domina Hozjan, Blockchain (diplomski rad), Prirodoslovno–matematički fakultet, Zagreb, 2017.